Tagovi

Intervju sa Tatjanom Suhajček Đukić

Građanska incijativa Nova varoš pokazala je da se dobrom voljom, željom i organizacijom može postići mnogo

 

Uspjeh Građanske inicijative Nova varoš. Nakon priče o Boriku i očuvanju dječijeg igrališta još jedna građanska inicijativa dobija pozitivan ishod i postaje primjer kako se građani mogu aktivirati i spasiti svoje naselje.

Javna rasprava o Nacrtu regulacionog plana za interpolaciju objekata društvenog sadržaja na užem području grada Banjaluke održana je juče u Banskom dvoru, a sama rasprava privukla je veliki broj građana koji su zainteresovani za ovu temu.

O dešavanjima na samoj Javnoj raspravi, temama koje su obrađivane, uspjehu inicijative iz Nove varoši razgovaramo sa Tatjanom Suhajček Đukić, predstavnicom Građanske inicijative Nova varoš.

 

Tatjana, kakvo je tvoje mišljenje o Nacrtu regulacionog plana dijela centralnog područja Banjaluke? 

Grad Banja Luka generalno ima problem u pripremi regulacionih planova, a to je što prilikom njihove izrade uglavnom ne razmišlja kako da planiranu namjenu prostora uklopi sa potrebom grada i građana, nego se prvenstveno trudi zadovoljiti interese privatnih investitora. To je samo posljedica odsustva vizije Gradske uprave o tome kako Banjaluka treba da izgleda da bi bila jedan funkcionalan grad i ugodan za život svojim građanima. Banjaluka je trebala da donese novi Urbanistički plan, ali je prije toga „uletila“ u izradu regulacionih planova, a ako kuću gradimo od krova, a ne iz temelja, nećemo je nikad ni završiti, jer nemamo dobru osnovu.

Sa kojim utiscima si otišla nakon Javne rasprave koja je juče održana? 

Javna rasprava o Nacrtu regulacionog plana za interpolaciju objekata društvenog sadržaja na užem području grada Banjaluke je bila specifična po tome jer nacrt Regulacionog plana koji je bio tema ove rasprave obuhvata 7 lokacija na području Banjaluke. U toku javnog uvida, ne samo na ovaj RP, nego uopšte, proces informisanja građana jedva da ispoštuje formu, te javnost uglavnom ne bude dovoljno informisana o tome šta se planira u njihovim mjesnim zajednicama. Za jedan ovako kompleksan nacrt plana, bilo je neophodno dobro informisati građane u toku javnog uvida i predstaviti im plan za lokacije koje se tiču njihove mjesne zajednice. Na taj način bi se već odgovorilo na pitanja građana i dale moguće smjernice za korekcije, a javna rasprava bi bila prostor isključivo za raspravu o primjedbama pristiglih u toku uvida, a ne prezentacija samog plana koja dobije prostor više nego sama rasprava.

Foto: Javna rasprava, 12. 7. 2018.

Drago mi je da se na javnu raspravu pojavilo dosta ljudi i da je zahtjev koji smo uputili Gradskoj upravi za termin nakon radnog vremena i u većoj sali nego što je vjećnica Banskog dvora usvojen, te se pokazao opravdanim. Grad treba da obezbjedi uslove za uključivanje građana u proces donošenje odluka, te se nadamo da će propusti koje je Gradska uprava pravila do sada, vremenom nestajati i da će građane aktivnije uključiti u ove i slične aktivnosti. Jako sam ponosna kad vidim svoje sugrađane da se bore za svoje naselje, za svoj prostor u gradu i da vrlo odlučno brane svoje stavove koji su u interesu društva, a ne pojedinaca.

Usvojena primjedba mještana naselja Nova varoš da gradnje na lokaciji između Ulica Tina Ujevića i Dragiše Vasića neće biti je velika pobjeda u borbi za očuvanje zelenih površina u naselju i nadamo se da će i ostali građani Banjaluke pratiti ovaj primjer i na vrijeme se uključivati u procese planiranja prostora u svom naselju.

Koji komentari su ti bili najzanimljiviji? 

Ono što je kod javnih rasprava u planiranju prostora meni značajan momenat, a kada se govori o specifičnim lokacijama, jeste emotivna veze ljudi s nekim dijelom naselja. Iako se ovakvi komentari posmatraju više kao lični osvrt i u samoj pravnoj proceduri sprovođenja procesa nemaju značaj, jedno je sigurno, a to je da građane do pobjede upravo vodi srce i ona najiskrenija želja da sačuvaju uspomenu i dio sebe kroz neku livadu, drvo ili klupu.
Predstavnici Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banja Luka izjavili su kako je u toku javnog uvida na Nacrt RP bilo dostavljeno 20 000 informativnih letaka građanima, međutim, ove letke niko od građana nije nikad ni vidio. Jedan od komentara mještana iz Ulice Cara Lazara je bio „Gdje je naših 20 000 primjedbi koje smo poslali, kao što ste i vi 20000 letaka?“. Ovo je pokazatelj da Gradska uprava loše sprovodi proceduru uključivanja javnosti i da su građani malo bolje informisani i da ova komunikacija nije često jednosmjerna, mnogo više bi bilo reakcija građana i konstruktivnih komentara i prijedloga.

Predstavnici Urbis centra koji je nosilac izrade ovog nacrta Regulacionog plana, a po smjernicama Grada Banja Luka, su predstavljali plan i odgovarali na pitanja građana, iako je većina ovih pitanja zapravo bila upućena  predstavnicima Gradske uprave kao naručiocima ovog Nacrta. Predstavnici Odjeljenja za prostorno planiranje Grada Banjaluka su bili prisutni na javnoj raspravi, ali nisu davali odgovore na sva pitanja koja su bila upućena njima, jer je većina komentara građana otvarala stalno aktuelno pitanje „U kom pravcu Grad Banja Luka ide, ima li plan i viziju?“

Koji dijelovi ovog Nacrta regulacionog plana su najproblematičniji, na koje probleme želiš da ukažeš? 

Ključni problem ovog Nacrta je taj što se izgradnja planiranih objekata želi predstaviti kao društveno značajna, ali to u praksi, a i samom nacrtu Regulacionog plana ne izgleda tako. U pitanju su uglavnom višespratni objekti koji bi manjim dijelom imali neku javnu namjenu, a zapravno su stambeno-poslovni objekti od kojih najveću korist imaju privatni investitori, a ne građani. Grad Banja Luka ovim planom te projekte predstavlja kao javna-privatna parterstva, ali od tog partnerstva najveću korist imaju privatni investitori, a građani vrlo malu ili gotovo nikakvu.

Ukoliko dođe do usvajanja ovog Regulacionog plana koji dijelovi grada će pretrpiti najveće promjene, o čemu je konkretno riječ? 

Na lokaciji između Ulica Cara Lazara, Brace Potkonjaka i rijeke Vrbas, na kojoj se trenutno nalaze prostorije Omladinskog centra “Zdravo da ste”, planirana je izgradnja poslovnog objekta – hotela, spratnosti P+4. Da li postoji rješenje za nove prostorije za udruženje koje već preko 20 godina aktivno radi na poboljšanju položaja mladih u društvu i svakako treba da predstavlja organizaciju od značaja za Grad još uvijek ostaje otvoreno pitanje. Da li je Grad planirao smjestiti prostorije organizacije koja kao ključne korisnike ima pripadnike mlađe populacije u ugostiteljski objekat, ako je u ovom slučaju interpolacije to društveni sadržaj ovog objekta, su samo neki od pitanja koja ostaju neodgovorena kada je u pitanju ova lokacija.
Tu je još i lokacija između Aleje Svetog Save, Ul. Vase Pelagića i ogranka Ul. Nikole Pašića na kojoj je planirana izgradnja  stambeno-poslovnog objekta spratnosti P+3 koji bi ugrozio životni prostor mještana okolnih zgrada, te dodatno opteretio potrebom za parking prostore već pretrpani dio grada.

Koliko će se narušiti izgled centralnog dijela Banjaluke? 

Gore navedene dvije lokacije su one koje se po ovom nacrtu Regulacionog plana nalaze u centralnom području Banjaluke. Sama izgradnja dodatnih stambeno-poslovnih objekata uz već postojeće, te planirane Regulacionim planom za dio centralnog područja Banjaluke je veliko opterećenje za grad, a posljedice će se tek vidjeti kroz nekoliko godina. U Aleji Svetog Save se nalaze zgrade koje predstavljaju spomenike kulture i arhitektonsku ambijentalnu vrijednost, a i izgradnjom novih objekata u njihovoj blizini ovi objekti bivaju potisnuti.
Izgradnja hotela će iz pravca Mejdana prema Gradskom mostu zakloniti dva najveća simbola Banjaluke, tvrđavu Kastel i rijeku Vrbas koje Grad promoviše kao prirodnu i kulturnu istorijsku vrijednost.

Šta se dešava sa zelenilom u centru grada, imajući u vidu da Banjaluka sa ponosom ističe da je „grad zelenila“? 

Svjedoci smo da se zeleni pojasevi u Banjaluci već zadnje dvije decenije gube, ne samo u centralnom području, nego u čitavom gradu. Većina urbanog zelenila u Banjaluci je ono što je sađeno prije nekoliko decenija i što imamo u naslijeđu. Međutim, kada se govori o konceptu zelenog grada, on ne uključuje samo parkove i drvorede. Svakako da je to bitan segment u jednom gradu, jer ima višestruku ulogu u održavanju mikroklime u naseljima, ublažava zagađenje, itd., ali pored neophodnih zelenih zona koje treba da ima svaki grad, koncept „zelenog grada“ podrazumijeva ozbiljan, dugoročan i održiv pristup u planiranju javnog prostora i sadržaja koji su od društvenog značaja. U „zelenom gradu“ politika transporta ide u cilju povećanja biciklističkog saobraćaja i organizaciju javnog prevoza, a smanjenje saobraćaja za automobile. Održivo upravljanje otpadom, te prelasci na obnovljive izvore energije, smanjenje buke i zagađenja vazduha su segmenti koje jedan grad mora da ispoštuje da bi nosio epitet „zeleni“. Banjaluka je daleko od ovog koncepta, a sa ovakvim planiranjem prostora i nedostacima strategija i konkretnih planova upravljanja transportom, otpadom i energijom u gradu, još neko vrijeme neće moći doći do te titule.

Prema novom Regulacionom planu predviđeno je proširenje stanovnika u užem centru, a imajući u vidu da je centar i sad zagušen saobraćajem, kako će se ovo proširenje odraziti na kvalitet života u ovom dijelu grada?

Regulacioni plan centralnog područja Banjaluke, uz nove stambene jedinice, svakako da dovodi i novi broj stanovnika u uže područje grada. Povećan broj stanovnika i time potreba za komunalnim uslugama, opterećenje grada automobilskim saobraćajem, nivo buke i zagađenja, sigurnost pješaka, a naročito djece u saobraćaju, su samo neki od razloga zbog čega ovi planovi nisu dobra rješenja za bilo koji grad.  Tako da se ovdje ne priča o proširenju, nego više o sužavanju grada, jer mu oduzimamo sve vrijednosti koje jedan grad treba da ima, a to je prostor za život. I nije niko protiv razvoja grada, naprotiv, Banjaluci je sad više nego ikad potreban dobar plan razvoja, ali trenutni planovi gotovo da uopšte ne nude nikakav društveni sadržaj i ne posmatraju grad kao jednu cjelinu koja mora imati svoj urbanistički identitet, nego se uporno zadovoljavaju potrebe i lični interesi privatnih investitora.

Šta konstantno gubljenje zelenih površina znači za jedan grad, koliko to utiče na kvalitet života? 

Zelene zone u gradovima imaju višestruk značaj. Dodatno sprečavaju prašnjavu i suhu mikroklimu i poboljšavaju mikroklimu unutar naselja generalno. Da bi se proizvelo dovoljno kisika za jednog stanovnika u centru grada potrebno je oko 30 do 40 m2 zelene površine. Zelene površine apsorbuju dio sunčeve toplote (naročito krošnje drveća). Smanjuje snagu i brzinu vjetra (vjetrozaštitni pojas), te predstavljaju barijeru u smanjenu buke. Zadržavaju zagađujuće materije (do 42% manje nego u okolini). Gradsko zelenilo suzbija hladnoću i krutost urbane arhitekture, održava biološku raznolikost u urbanim sredinama, ima rekreativni značaj, itd.
Zelene površine u gradu imaju svoj ekološki, biološki, zdravstveni i socijalni značaj, te gubitak bilo kog pozitivnog aspekta, ugrožava kvalitet života u jednom naseljenom području.

Kakva je situacija sa Inicijativom Nova Varos, jeste li zadovoljni ishodom? 

Građanska incijativa Nova varoš je pokazala da se dobrom voljom, željom i organizacijom može postići mnogo. U toku javnog uvida, pristiglo je ukupno 936 primjedbi što se mislim, nije nikad desilo u istoriji Gradske uprava Banja Luka, odnosno da toliki broj primjedbi pristigne na jedan regulacioni plan ili bilo koji dokument koji je u javnom uvidu. Odlučnost mještana Nove varoši je rezultovala i da se borba za zelenu površinu u naselju na kojoj je planirana interpolacija petospratnog stambeno poslovnog objekta, na ovoj javnoj raspravi i ozvaniči. Potvrđeno je da se od plana izgradnje na uglu Ulica Tina Ujevića i Dragiše Vasića odustaje, te da će se praviti idejno rješenje za hortikulturalno uređenje ove površine i postavljanje mobilijara, stalaka za bicikle, itd. Konačni prijedlog mještana Nove varoši jeste da se ova zelena površina proglasi parkom, te da se u drugu svrhu ne može koristiti, a to nam je cilj za sve zelene površine u naselju.

Koja je, prema tvom mišljenju, alternativa ovom Regulacionom planu?

Alternative samom planu nema. Jedino što je moguće, jeste da ukoliko se prijedlog značajno izmjeni u toku javnog uvida, onda se ponavlja postupak izrade nacrta i javnog uvida i svih koraka kako slijede ili da  čitav plan ne prođe na Skupštini i da se ide u proceduru izrade novog plana.

Razgovarala Maja Isović Dobrijević

Preuzeto sa portala www.6yka.com

Podeli na:

facebook twitter